Neurologija je grana medicine koja se prevashodno bavi ispitivanjem i lečenjem bolesti nervnog sistema, tj. mozga, kičmene
moždine, perifernih nerava i mišića. Sam predmet interesovanja neurologa jeste centralni nervni sistem. Neurologija se
posebno bavi, opisom i objašnjenjem kliničke slike bolesti koje su prouzrokovane patološkim procesima i lezijama u
odredjenim strukturama nervnog sistema ili poremećajima u njegovom funkcionisanju. EEG je najčešće upotrebljavana
dijagnostička metoda u neurologiji zbog svoje vrednosti u dijagnostici, jer detektuje abnormalnosti moždane aktivnosti, a
pored toga je bezopasna, bezbolna, jednostavna i relativno jeftina. Neurologija proučava niz stanja i bolesti, počevši od
glavobolja (migrena), vrtoglavica i epilepsije, poremećaja pamćenja (Alchajmerova bolest) i druge demencije, multiple
skleroze, Parkinsonove i bolesti nevoljnih pokreta (tremor, distonija i dr.). Ponekad neurološki simptomi i znakovi su
funkcionalni ili histerični te upućuju na psihijatrijski poremećaj. Samim tim u praksi se dosta prepliće sa psihijatrijom. Cilj
neurološkog pregleda je ustanoviti patofiziologiju problema kao i pronaći uzrok, tj. ishodište poremećaja. Glavobolje su
veoma česta tegoba koja se javlja u svim starosnim dobima. Neurolozi primenom raznih dijagnostičkih metoda utvrđuju
uzročnike glavobolje i u skladu sa tim primenjuje se odgovarajuća terapija i lečenje. Glavobolje, naročito ako su česte i ako
su se naglo javile i dugo traju, ne treba ni u kom slučaju zanemarivati. Neurološkim pregledom i ispitivanjima može se utvrditi
da li su uzročnici hormonske prirode, ili se radi o nekom uzročniku organskog porekla.